Zamire Dragović: Svetlost kao ideja vodilja za rekonstrukciju crkve u Ulcinju
Jednobrodna seoska crkva Svetog Đorđa dobiće novi krovni nosač čeličnog profila sa sajlama umesto spregova zbog bolje penetracije prirodne svetlosti sa krova.
Bila nam je izgleda potrebna pandemija da bismo shvatili značaj terasa u zgradama, kao i koliko je za naše zdravlje bitan svež vazduh i prirodna svetlost u prostoru u kojem boravimo. Međutim, nekima je to odavno jasno i ove principe koriste intezivno koriste u svojim projektima. Upravo je takav slučaj sa Zamire Dragović, osnivačicom arhitektonskog biroa Kreativ Studio iz Ulcinja, koji vodi zajedno sa svojim partnerom Agronom.
“Nas dvoje bih ukratko opisala kao dvoje mladih arhitekata fokusiranih na istraživanje, arhitektonski dizajn, i sve što je usko vezano za struku.” – kaže Dragović za naš portal.
Dijalog s okruženjem
Jedan od njihovih novijih projekata koji nam je privukao pažnju jeste rekonstrukcija crkve Svetog Đorđa u Ulcinju i to na veoma hrabar način. Nas je interesovalo, za početak, odakle im dolazi inspiracija za ovakve podvige.
Šta vam je polazna tačka kada počinjete da radite jedan projekat?
Filozofija našeg biroa je da svaki projekat počinjemo od bijelog (praznog) papira, gdje nam je polazna tačka “dijalog” sa okruženjem, gdje nam orijentacija prema suncu određuje pozicioniranje samog objekta i raspoređivanje funkcija u objektu, zatim je tu klima koja isto namjeće svoje kriterijume u projektovanju, kao i lokacija koja je svaki put priča za sebe.
Nažalost, tipologije i materijali vernakularne arhitekture polako blijede, ali vjerujem da je u rukama mladih arhitekata da se senzibilizuju sa upotrebom prirodnih materijala i lokalnim metodama implementacije istih, prije nego što one pripadnu prošlosti.
Nova krovna konstrukcija
Koja je bila ideja vodilja pri projektu rekonstrukcije crkve Svetog Đorđa u Ulcinju?
U epicentru našeg koncepta za rekonstrukciju crkve Svetog Đorđa u Ulcinju bio je vjernik, tj. dijalog unutrašnjeg prostora crkve sa vjernikom kao i emocija koja se odražava kroz arhitektonske elemente. U početnoj fazi projekta smo istraživali, tražeći dodirnu tačku arhitekture i religije, a iskru smo pronašli u odlomku iz Biblije koji glasi: “Bog je stvoritelj svijetlosti i poziva vjernike da izađu iz tame u Njegovu božanstvenu svjetlost”. Iz ove perspektive, svijetlost koja dolazi odozgo kreira posebnu duhovnu vezu vjernika sa Bogom.
Jedna od glavnih karakteristika ove jednobrodne seoske crkve jeste njena prvobitna drvena krovna konstrukcija izvođena lokalnom metodom građenja, koja je bila predmet neadekvatnih arhitektonskih i građevinskih intervencija a koje ni na koji način ne ostvaruju vezu sa prošlošću. Odlučili smo se za novu krovnu strukturu od drvenih ramova koji se oslanjaju na pod crkve, a ne na njene oštećene masivne zidove. Umjesto tradicionalnog krova na raspinjače, pozvali smo se na kolektivnu memoriju drvenih rogova kroz pravilno raspoređene ramove, a umjesto drvenih kliješta dizajnirali smo novi krovni nosač čeličnog profila u obliku krsta koji osim strukturalne vrijednosti u sebi nosi i simboliku, dok smo spregove zamjenili sajlama zbog bolje penetracije prirodne svijetlosti sa krova.
Spregove su zamenili sajlama zbog bolje penetracije prirodne svetlosti sa krova.
Na koji način je rešen prodor svetlosti s krova?
Prethodno sam navela da je suština našeg koncepta upravo svjetlost koja dolazi odozgo, a za materijalizaciju te ideje odabrali smo centralnu uzdužnu površinu pete fasade. Ovakav prostorni koncept, pružio je i rješenje postojećeg problema ventilacije unutrašnjeg prostora crkve. Projektovana krovna konstrukcija prozračna je, ne blokira svjetlost, već je koristi kako bi naglasila svoju simboliku oblika.
Ovakvoj konceptualnoj postavci strukturnih elemenata, bio je potreban proizvod koji će dati mogućnost dobrog ventilisanja, garantujući maksimalnu zaštitu od atmosferskih voda. Birali smo VELUX proizvode jer su se pokazali odavno kao siguran partner u arhitekturi.
Koliko je dnevna svetlost bitna u vašim projektima?
Da bi neki prostor oživio potrebna mu je (dnevna) svijetlost. Polazeći od uske povezanosti čovjeka i svijetla sa vrijednostima prostora, svijetlost zapravo postaje naša polazna tačka za sve projekte jer bez nje (percepcije, tj. subjektivni odraz objektivne realnosti) bi i arhitektura bila beznačajna.
Kakve reakcije vernika očekujete na ovakvo neoubičajeno rešenje?
Očekujemo da će simbolika prostornih elemenata biti jasno čitljiva vjernicima, a da će osjećanja koja prostor budi u njima biti u skladu sa njihovim vjerskim osjećanjima. Savremena arhitektonska rješenja vjerskih objekata mogu doprinijeti povezivanju sadašnjosti i prošlosti, pa “neoubičajenost” našeg rješenja treba shvatiti kao savremenu interpretaciju tradicije. Ovakva rješenja mogu doprinijeti boljem razumijevanju “starih” ideja u sadašnjem trenutku.
Zbog situacije sa pandemijom, radovi na rekonstrukciji crkve su trenutno suspendovani, ali se nadamo da će projekat oživjeti u skoroj budućnosti.
Na kojim projektima trenutno radite?
Završili smo projekat porodične stambene zgrade u Podgorici, koja je po svojoj volumetriji, materijalizaciji i čistoj liniji, lišena bilo čega dekorativnog što nema funkcionalnu i konstruktivnu liniju, prepoznatljiva je po svojoj formi koja prati savremeni pristup arhitektonske misli, i naravno autorsku liniju.
Pri kraju smo sa projektom ugostiteljskog objekta u Ulcinju, koji u centru pažnje ima jedinicu za iznajmljivanje, gdje je konceptom predviđeno da svaka hotelska soba pruža privatnost jedne vile, iako stacionirana u objektu hotela. Užitak privatnosti smo postigli zelenim krovnim terasama između svake smještajne jedinice.
Takođe smo se odazvali javnom pozivu Opštine Ulcinj i učestvovali u „micro 030“ konkursu, gdje smo poklonili našem gradu idejna riješenja za autobusko stajalište i umjetnički pavilijon, koji su građanima prijeko potrebni. Cilj našeg projekta je revitalizacija i aktiviranje autobuskog stajališta kao javnog prostora rada, oživljavanjem malog trga koji okružuje ovaj prostor. Stajalište je zamišljeno kao multifunkcionalno, na način da osim čekanja stimuliše i razne aktivnosti i igre u prostoru, gdje smo zbog okruženja dizajnom težili ka formiranju osjećaja boravka u urbanoj šumi, kako unutar strukture stajališta tako i izvan nje.
Sa ciljom da umjetnički život grada bude pristupačan na jednak način za sve, osjetili smo potrebu da dizajniramo i umjetnički pavilijon koji se prilagođava raznim potrebama građana. Ovako smišljen paviljon stimuliše umjetnički performans i društvene aktivnosti, ali i daje prostor korisnicima da formiraju sopstvene načine manevrisanja pavilijonom.
Svetlost je njihova naša polazna tačka za sve projekte jer bi bez nje, kako kažu, i arhitektura bila beznačajna.
Korona i arhitektura
Kako je koronavirus uticao na poslovanje vašeg biroa?
Kako u svim oblastima, tako se i u arhitekturi osjeća uticaj korone, a u našem slučaju u smislu implementacije naših projekata. Budući da smo par mjeseci bili u karantinu, bilo je skoro nemoguće ispoštovati prethodno određenu dinamiku izvođenja projekata.
Pošto smo zbog pandemije svi bili primorani da provodimo dosta vremena zatvoreni u svom domu, ljudi su počeli da shvataju značaj i vrijednosti životnog prostora kao i ambijentalnog raspoloženja. Shvatili su da prostor ima moć da utiče na psihološko stanje čovjeka, sto znači da arhitektura nije samo estetika koja zadovoljava čula vida, već utiče na sva čula čovjekovog bića. Najbitnija je emocija koju arhitektura odražava, jer fasada (estetika) pripada odnosu: zgrada sa zgradom, naselje sa naseljem, dakle dio je urbanizma u macro razmjeri, dok je arhitektura dodir, čulo i emocija u mnogo intimnijem odnosu sa korisnikom prostora.
Predstoji nam zadatak da praktikujemo arhitekturu koja je socijalna, “user friendly” i okrenuta prirodi.
Iskoristiću priliku da istaknem primjer ljudi koji žive u neboderima i zgradama bez terasa, koji su prema statistici mnogo teže podnijeli vrijeme izolacije, nego Evropljani kojima je balkon bio mjesto okupljanja, pjevanja i interakcije sa susjedima, i slično. U tom pogledu nam predstoji zadatak da praktikujemo arhitekturu koja je socijalna, “user friendly” i okrenuta prirodi u smislu upotrebe materijala, kao i u načinu projektovanja.
Svetlost i svež vazduh
Kako su prirodna svetlost i svež vazduh bitni za zdrav prostor u kome provodimo vreme, VELUX želi da motiviše arhitekte širom regiona i pokrene na kreativnost u projektnim rešenjima koja sadrže krovne prozore i/ ili svetlosne tunele, bilo da se radi o novim projektima ili renoviranju starih. Tako se već sedam godina unazad organizuje “Bringing light to life”, regionalna VELUX nagrada, kojoj je cilj da promoviše inovativna rešenja za ravne i kose krovove u 3 kategorije: porodične kuće, rezidencijalni/ javni objekti i renoviranja. Upravo je projekat rekonstrukciju crkve u Ulcinju Zamire Dragović učestvovao u prošlogodišnjem takmičenju BLL.
Registracije za 2020/2021. su otvorene i možete se prijaviti ovde.