Brza izgradnja kuća u fokusu: Ovih 5 tekstova bili su najčitaniji u januaru
U Top 5 našli su se i zahtev grupe Nezavisnih inženjera Srbije, dogradnja vile na Senjaku ali i modularna izgradnja kuća od čvrstih materijala.
Prvi mesec u 2025. godini započeli smo trećim nastavkom serijala „Evropska solo ArhiTura“, kada smo vas poveli u obilazak znamenitih dela Le Korbizjea i Gerita Ritvelda, ali i savremenih objekata arhitektonskih studija MVRDV i BIG, na potezu od holandskog Utrehta do Ronšana u Francuskoj.
Takođe, najavili smo i da će se Salon arhitekture, tradicionalna godišnja manifestacija beogradskog Muzeja primenjene umetnosti, održati ove godine u periodu od 1. do 30. aprila, dok je prijava radova za učešće otvorena do 10. februara 2025. godine, te zato požurite.
U mesecu za nama za Gradnju je govorio renomirani splitski arhitekta Dinko Peračić, pisali smo i o opasnosti koja se nadvila nad Vilom Šmit, jednom secesijskih bisera grada Vrbasa, ali i o razornom požaru u Los Anđelesu, gde su mnoge arhitektonski značajne zgrade i važne institucije kulture nestale u plamenu.
Veliko interesovanje čitalaca svakako je izazvao naš izbor za „Kuću godine 2024“, čije rezultate ćete saznati vrlo brzo, kao i poseta sajmu Bau 2025 u Minhenu, ali kada su brojke u pitanju Gugl analitika je neumoljiva – ovih 5 tekstova bili su najčitaniji na portalu Gradnja u mesecu januaru 2025. godine.
Pročitajte još na Gradnja.rs:
5. Grupa Nezavisnih inženjera Srbije uputila zahteve IKS-u
Kako se tragedije poput urušavanja nadstrešnice na Železničkoj stanici u Novom Sadu više nikad ne bi ponovile, i kako bi nivo izvođenja i projektovanja bio vraćen na nivo koji je neophodan, grupa Nezavisnih inženjera odlučila je da se ujedini i uputi zahteve Inženjerskoj komori Srbije kao i Ministarstvu građevinarstva, saobraćaja i infrastrukture.
U saopštenju se ističe da inženjerska struka u ovoj zemlji ima dovoljno stručnjaka, ali da je njihovo delovanje i uticaj na ispravno upravljanje projektima godinama sistematski onemogućavano kako donošenjem negativnih zakona tako i davanjem ovlašćenja nestručnim kadrovima za upravljanje inženjerskim projektima. Ceo tekst ovde

4. Porodična kuća Kuvizić po projektu Lazara Kuzmanova
Da je novosadski arhitekta Lazar Kuzmanov jedan od pravih majstora projektovanja u širokom rasponu kvadratura i funkcija objekata, čitaocima Gradnje pokazali smo projektom rekonstrukcije zgrade Radničkog u Palatu Vega IT u Novom Sadu, ali i projektom porodične kuće u Petrovaradinu, tačnije u naselju Zanoš, o kojoj smo pisali 8. decembra.
Na kući Kuvizić, Kuzmanov je uspeo da ispolji svu projektantsku genijalnost, uklopivši sve funkcionalne potrebe u jednu kompaktnu modernu arhitekturu. Kompaktnost arhitekture izvedena je kroz višeslojni modernistički izraz, čije se mase međusobno prožimaju, što objektu daje funkcionalnost, skladnost i vizuelnu skromnost. Ceo tekst ovde

3. In Memoriam: Arhitekta Dejan Babović (1962–2005)
Trinaestog januara, u tekstu istoričara umetnosti Marka Stojanovića oprostili smo se od arhitekte Dejana Babovića, svestranog arhitekte-umetnika i posvećenog sportiste, čiji je odlazak duboko pogodio arhitektonsku scenu. Njegova bogata karijera bila je obeležena mnogobrojnim nagrađivanim projektima i posvećenim radom.
Na studijama arhitekture diplomirao je 1988. godine kod profesora Svetislava Ličine, a važio je za tradicionalnog arhitektu, koji je svaki svoj projekat radio isključivo na papirima, uz šinu i lenjire, a kasnije prenosio u kompjuterske programe. Ovaj pristup ga je sve više odvodio u polje slikarstva, kojem se nakon 2014. godine daleko više posvetio. Ceo tekst ovde

2. Vila Z+ na Senjaku
Da u našoj zemlji postoje i vlasnici koji imaju svest o značaju objekata koje bi kupili i ne razmišljaju kao tipični investitori – koji samo bagerom pregaze staru vilu da bi sazidali novu višespratnicu – već namenski kupuju kuću da bi u njoj živeli, govori nam primer Vile Z+ na beogradskom Senjaku.
Vilu koja je izgrađena 1927. godine, po projektima prof. arhitekte Milana Zlokovića, novi vlasnici želeli su da rekonstruišu i po mogućstvu dograde, ali da ne naruše njenu izvornu arhitekturu. Dobili su preporuku za biro Remorker Architects, koji su pravi majstori za rekonstrukcije objekata pod zaštitom – i nisu pogrešili! Ceo tekst ovde

1. Modularna kuća od opeke
Među brojnim izlagačima modularnih kuća na sajmu Bau 2025, održanom od 13. do 17. januara u Minhenu, ekipa portala Gradnja upoznala se i sa inovativnim sistemom koji nudi nemačka kompanija WMM Modulbau, specijalizovana za proizvodnju i izgradnju modularnih objekata od materijala koji nismo navikli da viđamo u brzoj gradnji – opeke.
WMM Modulbau pravi module koji se sastavljaju u fabrici i prevoze kamionom, te za 6 meseci možete imati kuću po sistemu „ključ u ruke“ za 2.900 evra po m². Potpuno montažni moduli dolaze sa svim električnim i sanitarnim priključcima, podom i zidovima, a sklapaju se lako, po principu LEGO kockica. Ceo tekst ovde
