Crtež na vrećici za otpad na letu kompanije British Airways; Foto: Gradnja
Arhitektura

Šta radi arhitekta na zadnjem sedištu JAT-ovog Boinga 707? Skicira Sava Centar!

Otkrivamo vam prve nacrte Stojana Maksimovića koji su postali temelj budućeg najvećeg kongresnog centra u regionu čija Plava dvorana je juče svečano otvorena. 

Neko na salveti crta preseke kroz države, a drugi kroz objekte. Arhitekta Stojan Stole Maksimović bio je od onih konstruktivnijih. Zapravo, on je bio toliki vizionar da je uspeo da za mesec dana uradi konceptualno rešenje celog Sava Centra.

Koristeći svaki slobodan trenutak, pod ogromnim pritiskom kratkih rokova, arhitekta je crtao i tokom brojnih letova, obilazeći evropske prestonice kako bi se upoznao sa uspešnim primerima kongresnih centara.

Jučerašnje svečano otvaranje Plave dvorane, kojim je Deltina trogodišnja rekonstrukcija Sava Centra konačno završena, bilo je između ostalog zanimljivo i zato što su u predvorju dvorane izloženi Stoletovi crteži, dosad pažljivo čuvani od očiju javnosti.

Srodni članci na portalu Gradnja:

Arhitekta Stojan Maksimović (1934-2024); Foto: Sava Centar

U predvorju dvorane izloženi su Stoletovi crteži, dosad pažljivo čuvani od očiju javnosti.

Legenda kaže da su prvi crteži Sava Centra nastali nastali na zadnjem sedištu JAT-ovog Boinga 707 na letu iz Helsinkija za Beograd. Ove skice postali su temelj budućeg najvećeg kongresnog centra u bivšoj Jugoslaviji.

“Taj mesec proveo sam u izolaciji, u kući za goste Skupštine grada, u avionima između Pariza, Kopenhagena i Helsinkija, koje sam posetio da bih video kako su oni taj posao savladali, u besanim noćima sa mojim prvim saradnikom Radomirom Mihailovićem, glavnim inženjerom konstrukcije” – govorio je svojevremeno Maksimović.

Vrećice za otpad u avionu idealne za crtanje

Šta se zapravo vidi na crtežima predstavljenim javnosti? Puno zanimljivih stvari! Pre svega, vidi se konceptualna razrada Sava Centra, njegovi volumeni, mase, preseci, vertikalna komunikacija… odnosno sve ono što čini razradu ideje jedne kuće.

Posebno su interesantne skice na vrećici za otpad kompanije British Airways koje se putnicima dele u avionu. Na ovom crtežu možemo naslutiti buduće visinske kote Sava Centra, preseke kroz stepeništa, a tu je i jedna perspektiva (naslovna fotografija).

Crtež na vrećici British Airwaysa; Foto: Gradnja

Na skicama se vidi konceptualna razrada Sava Centra, njegovi volumeni, mase, preseci, vertikalna komunikacija…

Da je arhitekta koristio i flomastere može se videti na crtežu koji je nastao na karti koju je izdala finska nacionalna avio-kompanija Finnair. Razrada je ovog puta otišla dalje pa je sada ucrtana i rešetkasta konstrukcija, eskalatori…

Crtež na Finnair kartama; Foto: Gradnja

Posebna poslastica je i osnova jednog dela Sava Centra nastala na memorandumu hotela Bel Air u Hagu. Papir iz ovog holandskog hotela poslužio je Maksimoviću da osmisli funkciju objekta, pa se mogu videti rukom ispisane reči poput dokumentacija, podrum, održavanje objekta i slično…

Skica osnove Sava Centra; Foto: Gradnja

Umesto da ispiše svoje utiske o letu i avio-kompaniji, Stojan Maksimović je papir Finnaira za iskustva putnika iskoristio na mnogo bolji način. On je iscrtao perspektivu i preseke kroz poslovno krilo Sava Centra, dela koji je otvoren u novembru prošle godine. Ovi crteži postali su temelj budućeg najvećeg kongresnog centra u regionu.

Umesto iskustva sa leta, preseci Sava Centra; Foto: Gradnja
Foto: Gradnja
Foto: Gradnja
Foto: Gradnja
Foto: Gradnja

Izložbom njegovih skica crtanih rukom dat je značaj radu velikog arhitekte koji je baš kao i njegova ostvarenja dosegao auru besmrtnosti.

Nažalost, Stojan Maksimović (1934–2024) nije dočekao kraj rekonstrukcije njegovog životnog dela. Preminuo je početkom ove godine u svojoj kući u gradiću Nahantu (Masačusets) u SAD. Ostaće upamćen po rečenici – Sava Centar izgrađen je da traje večno. Ipak, izložbom njegovih skica crtanih rukom dat je značaj radu velikog arhitekte koji je baš kao i njegova ostvarenja dosegao auru besmrtnosti.

Svečano otvaranje Plave dvorane Sava Centra; Foto: Gradnja

Prave zvezde crvenog tepiha

Baklju arhitekture nastavile su da nose Ivana Letić ispred mnogobrojnog projektantskog tima u Delta Real Estate, kao i Aleksandra Šević ispred tima u Zavodu za zaštitu spomenika kulture grada Beograda koji su zajedničkim snagama iznele rekonstrukciju kultne beogradske dvorane. Na jučerašnjem događaju svečanog otvaranja Plave dvorane, koji je okupio veliki broj poznatih javnih ličnosti, prave zvezde crvenog tepiha bile su upravo ove arhitekte.

Ivana Letić (desno) sa arhitektkinjama iz Delta Real Estate; Foto: Gradnja

Novi Sava Centar

Kompanija Delta Holding završila je trogodišnju rekonstrukciju Sava Centra obnovom Plave dvorane, koja je od juče spremna za brojne kulturne i kongresne manifestacije.

Ukupna investicija u obnovu Sava Centra iznosila je 120 miliona evra, od čega je 40 miliona evra uloženo u obnovu Plave dvorane.

Kapacitet dvorane povećan je za 10%, odnosno za 400 mesta, i sada Plava dvorana ima 4.050 mesta. Obnova Plave dvorane nije samo vizuelno unapređenje već predstavlja veliki tehnološki iskorak.

Rekonstrukcijom je dobijena najveća bioskopska dvorana u ovom delu Evrope, opremljena najmodernijim 3D platnom u regionu. Oko dvorane su kreirani novi prostori poput Amfiteatar sale i Atriumazimske bašte sa zelenim zidovima i skoro 5.000 biljaka.

Izabrali smo za vas...

Postani deo Gradnja zajednice

Najnovije vesti s našeg portala svakog petka u vašem sandučetu.

Srodni tekstovi

Ostavite odgovor

Obavezna polja *