Prošlost, sadašnjost i budućnost arhitekture Černobilja

Svima je poznato kakav nemili događaj je obeležio istoriju Černobilja, ali da li ste upoznati s planovima za njegovu budućnost?

Eksplozija nuklearne elektrane u Černobilju desila se 26. aprila 1986. godine i ovaj događaj uzrokovao je stradanje velikog broja ljudi. Pored širenja radioaktivnog oblaka širom Evrope, koji je svojevremeno stigao i do nas, ova katastrofa dovela je nemogućnosti odvijanja bilo kakvog života u radijusu od 30 kilometara oko fabrike.

Na 33. godišnjicu od ove nuklearne katastrofe, počelo je emitovanje HBO mini-serije Černobilj koja je postala neverovatan televizijski hit. Zato je sada možda pravo vreme da se sagleda prošlost, sadašnjost ali i budućnost Černobilja, u kojem se trenutno gradi jedno ekološko postrojenje.

Prošlost

Nuklearna elektrana Lenjin izgrađena je u periodu između 1970. i 1977. godine i nalazila se oko 100 kilometara severno od Kijeva. Ova elektrana bila je prva nuklearna elektrana u Ukrajini i sastojala se od četiri reaktora, a planovi za izgradnju dodatna dva reaktora obustavljeni su nakon katastrofe koja se dogodila 1986. godine.

Industrijski grad Pripjat evakuisan je je nakon nuklearne katastrofe i ostao je prazan do dan danas.

Zajedno sa izgradnjom kompleksa elektrane izgrađen je i grad Pripjat u kom su bili smešteni radnici i njihove porodice i u ovom gradu je živeo više od 13.000 ljudi, postojalo je mnoštvo škola, bolnica, a čitav grad bio je duhu sovjetske modernističke arhitekture. Ovaj industrijski grad evakuisan je nakon katastrofe i ostaje prazan do dan danas, piše ArchDaily

Sadašnjost

Tokom vremena razvila su se dva potpuno različita čitanja urbanog pejzaža u Černobilju i Pripjatu. U Černobilju se težilo zaštiti razorenog nuklearnog reaktora, što je rezultovalo izgradnjom najveće na svetu pokretne čelične konstrukcije. Ovaj čelični sarkofag, koji je toliko velik da se ispod njega može postaviti Kip slobode ili dva Boinga 777, koštao je čak 1,7 milijardi dolara, a završen je nedavno.

Zgrade su obrasle u drveće, a jedini dokaz povremenog boravka ljudi vidi se u grafitima ali i u pljačkanju prozora i kablova.

Međutim, grad Pripjat demonstrira kontrapunkt gde su, kao posledica potpunog ljudskog odsustva, urbani i prirodni pejzaž sada potpuno isprepletani. Zgrade su prekrivene travom i drvećem, a jedini dokaz povremenog boravka ljudi vidi se u grafitima ali i u pljačkanju prozora i kablova. Danas je ovaj grad postao središte velikih intriga, s obzirom da se slike napuštenog grada mogu videti širom društvenih mreža, kao i televizijskih programa.

Budućnost

Iako je nuklearna katastrofa učinila ovo područje previše opasnim za život ljudi i poljoprivredne aktivnosti, budućnost Černobilja sadrži prizvuke optimizma. Na lokaciji na kojoj se nekada nalazila prva nuklearna elektrana u Ukrajini, uskoro će se izgraditi prva solarna elektrana u ovoj zemlji.

Na samo 100 metara od epicentra katastrofe, instalirano je preko 3.800 solarnih panela, postavljenih na betonskoj podlozi. Novo postrojenje će koristiti neke delove infrastrukture nekadašnje elektrane, a njim će se daljinski upravljati iz Nemačke, kako bi se u što većoj meri smanjila interakcija ljudi sa ovim i dalje veoma opasnim područjem. Kada bude puštena u pogon, solarna elektrana će napajati 2.000 kuća, a planovi za budućnost ukazuju da će ovo postrojenje proizvoditi više električne energije od uništenog reaktora 4.

Slabost i snaga

U međuvremenu, Pripjat dobija na turističkom značaju, pa se sve češće organizuju posete ovom gradu koje mogu da traju maksimalno dva sata jer je radijacija i dalje prisutna. Posetioci mogu sagledati grad zarobljen u trenutku prošlosti, njegove sablasne arhitektonske znamenitosti, poput točka u nekadašnjem zabavnom parku.

Događaj u Černobilju neminovno je najveća nuklearna katastrofa koja je zadesila našu planetu, a težnja da se održi ovaj opasni lokalitet ujedno naglašava i slabost i snagu moderne tehnologije. Ponovno rađanje Černobilja kao solarne elektrane svakako predstavlja pozitivnu priču za budućnost arhitekture ali i čovečanstva.

Pogledajte i najnoviji video Černobilja snimljen dronom:

https://www.youtube.com/watch?v=PgyhipdpgPo