Vizionarski urbanizam kao podloga za budućnost grada Pazin
Ovo je putokaz iz kojeg se mogu dobiti odgovori na probleme za koje ovaj istarski grad danas ni ne zna da će se možda pojaviti.
Kako će izgledati naši gradovi u budućnosti? Kada je reč o razvoju gradova, diskusija se obično svodi na pojedinačne (tačkaste) intervencije koje u postojećoj matrici planiranju pojedinačni preduzetnici i kompanije. Ovaj pristup se još naziva i investitorski urbanizam. Kako je cilj ovog modela steći što veći profit za što kraće vreme, obično celovita vizija budućnosti ne postoji. Naime, naši gradovi i kvartovi se razvijaju delimično, stihijski i bez jasnog plana. Posledice ovog pristupa svi dobro znamo.
Alen Žunić, mladi arhitekta iz Hrvatske i docent na Arhitektonskom fakultetu Univerziteta u Zagrebu, prepoznao je da najveći potencijali leže upravo tamo gde je odgovornost najviše zapostavljena. Tim povodom, sa svojim timom mladih stručnjaka iz Zagreba odlučio se da gradovima širom Hrvatske i regiona ponudi izradu studija koje za svoj cilj imaju da pokažu sveobuhvatnu viziju mogućeg razvoja.
Srodni članci:
- Alen Žunić: Zbog čega sam osnovao platformu, a ne arhitektonski biro?
- Treća modernizacija je prilika da nakon zemljotresa Zagreb izađe još bolji
Vizija urbanog razvoja je, kao takva, idealna slika snažnih promena koje arhitekte žele videti i doživeti u gradovima. Cilj predloga jeste da se ne razviju samo formalni predlozi za prostor, već da se suštinski uspostave sistemi i principi prema kojima će se pojedini delovi grada moći skladno nadovezati. Kao takva, vizija nije konačno rešenje, niti precizan projekt. Ona je, pre svega, polazna osnova i podloga za dalju kreativnu razradu.
Cilj predloga jeste da se uspostave sistemi i principi prema kojima će se pojedini delovi grada moći skladno nadovezati.
Nažalost, ovakav pristup ni u Hrvatskoj, a ni na Balkanu, nije stimulisan u regularnoj proceduri izrade planova. Kako navodi Žunić: “legislativni okvir de facto uređuje i propisuje minimalne intervencije unutar postojećeg gradskog tkiva. Ne očekuje se vizija koja nadilazi interese pojedinačne parcele, jer je ona teže sprovodiva i samo komplikuje razvoj, pa GUP-ovi i slična dokumentacija često samo mapiraju trenutno stanje u prostoru uz minimalne tačkaste izmene na nivou interpolacije.“
Ali, za grad Pazin, arhitekta Žunić i njegovi saradnici izradili su ozbiljnu i sveobuhvatnu studiju.
Vizionarski urbanizam grada Pazin
Studija za grad Pazin je sa svojim opsegom od gotovo 600 stranica uravnoteženi spoj dva važna aspekta struke – detaljnog teorijskog istraživanja i umetničkog segmenta oblikovanja prostora bez kojeg arhitektura, pa tako ni urbanizam ne bi bili mogući. Vizija grada Pazin je (za sada) jedan neobavezni dokument, izvan zakonske nomenklature, ali je preduslov da bi gradovi potom imali i dobre planove detaljne regulacije.
„Vizija je zamišljena kao otvoreni poligon, radni dokument koji se kontinuirano može nadopunjavati. Ona je koncipirana tako da omogućava apsolutno fleksibilnu i međusobno neuslovljenu realizaciju bilo koje od projektovanih prostornih celina, zona i predloženih funkcija. Realizacija je moguća u bilo kojem trenutku, tokom dužeg razdoblja planski projektovanog za sada na optimalno deset, pa do moguće ekstenzije na 30 godina“ – napominje arhitekta Žunić za naš portal.
Prednost takvog otvorenog predloga je da grad ima mogućnost proaktivnog izbora između više opcija. Gradski čelnici mogu svesno odabrati i pripremiti teren za onu najpogodniju, a ne da budu samo u poziciji vatrogasca koji ad hoc reaguju na trenutni gorući problem i slučajnu tačku na kojoj bi neko gradio.
Može se reći da je vizija priručnik Pazinu za sve buduće prostorne odluke. To je putokaz kroz koji se mogu sagledati problemi iz šire perspektive, a time se mogu pripremiti i odgovori na probleme za koje grad danas niti ne zna da će se možda pojaviti.
Aktivni planovi u Beogradu:
- Na prostoru fabrika IMT i FMO u planu 800.000 kvadrata stanova i prodavnica
- U Višnjici u planu izgradnja skoro 2.000 novih stanova
- Javni uvid u Nacrt prostornog plana područja Nacionalnog fudbalskog stadiona
Tri oblika intervencije
U izradi ove studije uključena su tri oblika intervencije. Na mikro nivou je predložen sistem tačkastih zahvata, rasprostranjenih manjih urbanih soba koje implementacijom zelenila, boja, svetla i urbane opreme aktiviraju grad kroz jednostavna i lako savladiva uređenja delova urbanog tkiva. Akupunkturom grada stvaraju se džepovi javnog prostora u obliku manjih intervencija, poput kapsula koje se ubacuju u postojeći prostor.
Zatim su predložena uređenja većih gradskih zona koje arhitekti nazivaju epicentrima novih promena. Radi se o lokacijama koje bi svojim uređenjem, izgradnjom, prenamenom ili nadgradnjom trebale postati ishodišta iskoraka ka budućnosti i mogućnostima 21. veka. One se uvode kao savremene goruće tačke od izuzetne urbanističke važnosti, a koji će pozitivnom radijacijom vremenom aktivirati i zonu uz sebe.
Kao potencijalna četiri epicentra izabrani su uglavnom najzagađeniji i najzapušteniji delovi Pazina.
Odabrani prostori su ravnomerno raspoređeni po gradu i ubačeni su na mesta koji su nedefinisani ili preskočeni delovi urbane celine. Kao potencijalna četiri epicentra izabrani su uglavnom najzagađeniji i najzapušteniji delovi Pazina. To su:
- park Lakota, trenutno deponija građevinskog otpada, kao ishodište budućega zelenog razvoja;
- zapušteni silosi, koji su trenutni jedini objekat vidljiv svakom prolazniku sa autoputa, kao centar savremenih tehnologija i nosilac novog vizuelnog identiteta grada;
- centar grada (trg, park, zona Gortan) koji već decenijama ima samo delimična rešenja i oblikovno neusklađene prostore koje bi trebao razmatrati kao celinu, i
- novi gradski reper koji je ujedno i najsloženija zgrada u celom gradu, a trebala bi nastati u podnožju nekadašnjeg kamenoloma.
Značaj ovog kompleksa u podnožju nekadašnjeg kamenoloma je u tome što bi on volumenom bio ubačen u teren. Spuštanjem zelenog krova objekt bi pratio prirodnu konfiguraciju terena i obodne brze saobraćajnice – čime bi bio praktično nevidljiv. Kompleks bi trebao predstavljati idealan spoj arhitekture, urbanizma i pejzažnog uređenja. Kao takav, on najdirektnije prikazuje jednu od ključnih premisa studije – da je zelenilom moguće graditi.
Celokupni urbani sklop bi u nižim etažama trebao biti multifunkcionalan, ukratko destination in itself, sa sadržajima poput tržnog centra, sa zabavnim programima, ugostiteljskim lokalima. Planiraju se i poslovni kapaciteti, a ispred ulaza bi bio formiran novi gradski trg.
Grad po meri 21. veka
Planiran je i ceo nov deo grada, uz područje Starog Pazina. Njega autori nazivaju Novi Pazin jer se zaista radi o potpuno novoj planiranoj zoni, koja predstavlja veliki iskorak, kao što je to svojevremeno bio Novi Zagreb ili Novi Beograd (gredano u poređenju sa tradicionalnim gradskim centrom).
Plan novog centra predviđa uvođenje pojedinačnih intervencija, gradskih ostrva koje se obavezno naslanjaju na zelene koridore. Kako će se u narednih 10-30 godina u svetu sigurno događati veliki tehnološki, ekonomski i društveni pomak, ovaj je koncept osmišljen tako da pokaže da grad Pazin može biti u skladu s vremenom koje nam sve brže dolazi.
Ovako veliki prostor nije moguće izvesti ad hoc. Zato su predviđene etape kojima bi se tokom narednih 30-ak godina razvijale i gradile pojedine podceline Novog Pazina i tako zadovoljavale rastuće potrebe grada.
Prema ovim prioritetima, grad će u skladu sa ključnim tačkama koncepta, glavnim urbanim strategijama i planom transformacija kroz godine izrađivati planove detaljne regulacije, detaljnija idejna rešenja i izvođačke projekte.
Kreativni gradovi budućnosti
Osim za grad Pazin, autori pripremaju i studije za druge gradove. Na taj način oni stvaraju svojevrsnu ediciju kreativnih urbanističkih vizija. No, ono što je posebno zanimljivo i inspirativno jeste da svi oni imaju različite odrednice. Polazne osnove studija počinju od turizma, sporta ili zabave, do gaming industrije, preduzetništva ili fokusa na poljoprivredi.
Studije ove vrste bi trebalo da posluže kao podloga za prijavu na EU fondove, a koji finansiraju socijalno i ekološki predloge unapređenja gradova. U drugom sistemu finansijskog promatranja, studija može biti podloga i za dijalog sa brojnim investitorima. U ovoj situaciji, potencijalni preduzetnici i kompanije mogu pronaći zone u koje mogu plasirati svoj kapital, a da su to ujedno i tačke od interesa za same gradova.
“U implementaciji vizije u gradske planove i strategije razvoja potrebna je postupnost, temeljna komunikacija prema zainteresovanoj javnosti, po potrebi i dalja detaljnija razrada s egzaktnim programima, a tek bi potpuno sazrele ideje trebalo ugraditi u operativne prostorne i urbanističke planove“ – zaključuje Žunić.
Faktografija:
naziv: Pazin 2030
projekat: vizija strateškog urbanog razvoja
klijent: uprava grada Pazin (Istra, Hrvatska)
godina: 2021
obim: 600 štampanih stranica
autorski tim: ALBATROSS.HR
autori: Alen Žunić, Petra Vlahek, Rea Mihelko, Nedjeljko Spoljar, Dora Kovačić, Petar Kukec i Ana Mendica
saradnici: Zlatko Karač, Marko Ursa, Jurica Pajić, Ivana Zec i Nikša Laušin
Fotoalbum:
Kada ste već ovde…
