Skulpture od livenog betona Bojana Kraka i Milana Stepanovića; Foto: Brutal Belgrade
Aktuelno, Izdvojeno

Brutalistički simboli Beograda u obliku skulptura od livenog betona

Otkrivamo kako su uz ogroman rad i posvećenost, ali i učenje na sopstvenim greškama, nastale autentične betonske skulpture poznatih beogradskih brutalističkih zgrada.

Dvojac koji stoji iza brenda „Brutal Belgrade“ – Bojan Krak, student Arhitektonskog fakulteta, i Milan Stepanović, student Fakulteta bezbednosti u Beogradu – kreativni su mladi ljudi koji su svoje oduševljenje brutalističkim objektima pretočili u ideju o izradi skulptura od livenog betona.

Zapadna kapija Beograda, poznatija i kao Kula Geneks, zgrada Hotela Jugoslavija, Rudo, a od nedavno i Soliteri Voždovac, dobili su nešto drugačiji prikaz i tako izazvali oduševljenje ne samo arhitekata, nego i velikog broja Beograđana i ljubitelja jugoslovenske arhitekture.

Međutim, put do nastanka ovakvih skulptura nije bio nimalo jednostavan. Pored velike želje i napornog rada, podrazumevao je i izuzetno poznavanje betona kao građevinskog materijala, naročito u ovako malim razmerama.

Pročitajte još na Gradnja.rs:

Bojan Krak i Milan Stepanović; Foto: Brutal Belgrade

Jugoslovensku arhitekturu druge polovine dvadesetog veka odlikovao je „humani pristup“ i visok kvalitet gradnje koji je omogućen zahvaljujući tehnološkim dostignućima tog vremena.

Sama ideja nastala je tako što su tvorci „Brutal Belgradea“ imali želju da svoju mnogobrojnu kolekciju skulptura svetske arhitekture obogate i primercima iz svog okruženja, a vremenom i podignu svest o njihovom značaju. Tokom studija više puta su imali prilike da u okviru studentskih razmena posete mnogobrojne evropske prestonice, a potom i ugoste svoje kolege iz inostranstva.

Arhitektura je ta koja stvara identitet svakog grada, a među prvim objektima koje su njihovi prijatelji izdvojili i koji su na njih ostavili jak utisak jesu upravo navedeni primeri brutalizma. Kako i sami ističu, jugoslovensku arhitekturu druge polovine dvadesetog veka odlikovao je „humani pristup“ i visok kvalitet gradnje koji je omogućen zahvaljujući tehnološkim dostignućima tog vremena.

O kvalitetu života njenih korisnika se u velikoj meri vodilo računa kako na arhitektonskom, tako i na urbanističkom planu. Najbolji pokazatelj njihovog kvaliteta jeste očuvana monumentalnost i originalnost i decenijama nakon njihove izgradnje. Možemo zaključiti da su objekti građeni u ovom periodu u velikoj meri uticali na identitet Beograda i iz tog razloga izbor za izradu skulptura „pao“ je upravo na njih.

Put do nastanka ovakvih skulptura nije bio nimalo jednostavan; Foto: Brutal Belgrade

„Na greškama smo najviše naučili“

Prva skulptura, ujedno i najveći izazov, bila je Kula Geneks. Zbog svog specifičnog oblika bilo je teško izliti je sa svim potrebnim detaljima u jednom komadu. To je ujedno i prva prepreka sa kojom su se susreli. Za početak trebalo je pronaći adekvatan odnos komponenti, cementa, vode i aditiva, kako bi se postigla odgovarajuća gustina betona pogodna za male razmere kao što je 1:1000.

Takođe, trebalo je postaviti „armaturu“ u vidu metalnih žica na odgovarajuće mesto, kako bi se skulptura dodatno ojačala i time sprečio lom. Za sam kraj, utvrditi koja temperatura je pogodna i koliko je vremena potrebno za sušenje materijala.

Važno je pomenuti da je ceo postupak, od izrade kalupa pa sve do finalnog proizvoda, isključivo njihov rad i deo samostalnog istraživanja. Da bi došli do idealnog betona i izlili Kulu Geneks bez ikakvih nedostataka i oštećenja, šest meseci su neprekidno radili na smesi i modelu.

Zapadna i Istočna kapija Beograda; Foto: Brutal Belgrade

Ljudi su njihovu istrajnost i kvalitet jako brzo prepoznali i počeli sve više da se interesuju i traže svoje primerke.

Vodeći se stečenim znanjem i stavom da se na greškama najviše uči i pored šest meseci „neuspeha“ i ogromnog broja slomljenih skulptura nisu odustali u svojoj nameri da pomenuti primeri jugoslovenske arhitekture dobiju svoj umanjeni prikaz.

Nakon svog prvog i dugoočekivanog trijumfa sa Kulom Geneks, prešli su na ostale objekte. Na red su došli Rudo, Hotel Jugoslavija, potom i Soliteri Voždovac, a ljudi su njihovu istrajnost i kvalitet jako brzo prepoznali i počeli sve više da se interesuju i traže svoje primerke.

Veliku ulogu u tome da skulpture dođu do ljudi i da budu prepoznatljive širokoj narodnoj masi imale su, između ostalog, društvene mreže. Svakako, sve to je doprinelo da jedan pre svega kreativan hobi, nakon određenog vremena preraste u posao i dovede do potrebe za proširenjem tima, a kasnije i prostora za rad.

U celom ovom procesu, važno je prihvatiti savete i konstruktivne kritike bez i malo sujete i pristrasnosti jer će to, uz ogroman rad i posvećenost, dovesti do kvalitetnog i originalnog proizvoda. To je bila važna lekcija koju je ovaj dvojac već na početku rada uspeo da savlada.

Soliteri Voždovac; Foto: Brutal Belgrade

Geneks i Rudo stigli i do Novog Zelanda

Bojanov i Milanov rad nedavno je primetio i naš režiser Stevan Filipović. Jednom prilikom izrazio je želju da svetski poznatom reditelju i scenografu Ričardu Tejloru, dobitniku četiri Oskara za rad na filmu „Gospodar prstenova“, pokloni upravo skulpture Geneksa i Ruda. Međutim, to je bio možda i najveći izazov do tada jer su modeli ovog puta trebali biti izliveni u bronzi.

Zahvaljujući želji da konstantno uče, istražuju i pomeraju sopstvene granice, ali i prilici da se za njih čuje na dalekom Novom Zelandu, ispunili su Stefanov zahtev i skulpture su završile u rukama poznatog reditelja. Ričard Tejlor nije krio svoje oduševljenje i tako je još jedna kolekcija postala bogatija za dva brutalistička simbola Beograda.

Foto: Brutal Belgrade
Foto: Brutal Belgrade
Foto: Brutal Belgrade
Foto: Brutal Belgrade

U skorijem periodu nove skulpture

Pored pomenutih, „Brutal Belgrade“ u planu ima izradu novih skulptura, a plan je da prva naredna budu takozvane „Toblerone“. Nije isključeno da će na red doći kolekcija spomenika Sutjeska, Kosmaj, Spomenik streljanim đacima i profesorima u Kragujevcu i drugi.

Takođe, postoji mogućnost da se u nekom predstojećem periodu u ponudi nađu i brutalistički reperi Novog Sada, Niša i ostalih gradova.

Izabrali smo za vas...

Postani deo Gradnja zajednice

Najnovije vesti s našeg portala svakog petka u vašem sandučetu.

Srodni tekstovi

2 komentara

  1. Aleksa

    koliko ovo košta? mogu li custom dimenzije?

Ostavite odgovor

Obavezna polja *