Bratislava – grad po meri čoveka; Foto: Wikimedia/Arne Müsele
Kolumna

Bratislava ili kako rasti organski

Kvart Nove Njive se doslovno svakog dana dograđuje novim, ponekad više, ponekad manje maštovitim zgradama, ali definitivno je najdinamičnije mesto u slovačkoj prestonici.

Svaki grad sa svežim kapitalom traži svoj prostor za rast, pa tako i Bratislava. Ali, umesto da se kvadrati smatraju toliko superiornim „božanstvom“ da je zbog njih dozvoljeno da se nove četvrti grade „preko leševa istorijskih zgrada“, kao u Srbiji, Slovaci su odlučili da grade u „brownfield“ zonama. Ovo je priča o najdinamičnijem kvartu slovačke prestonice – Njivama i njemu susednom kvartu Eurovea City.

Srpski i slovački su toliko slični da se vrlo lako razumeju, pa ćete mi oprostiti što sam „posrbio“ nominativ imena bratislavskog kvarta Nivy (izgovor: Njivi, značenje doslovno isto: Njive) radi lakšeg menjanja po padežima. A to ime otkriva i poreklo i suštinu same zone i zašto je ona postala danas najprivlačniji deo grada i za investiranje, i za život.

To i jesu bile Njive, do Industrijske revolucije, da bi se zatim u austrougarskom i čehoslovačkom kapitalizmu, a zatim i u čehoslovačkom socijalizmu, ovde namnožile brojne fabrike, budući da je to bio industrijski obod grada.

Činjenica da je Bratislava „grad po meri čoveka“ i da je gotovo idealne veličine od 500.000 stanovnika, uslovila je da je obod grada prilično blizu centra. Imajući u vidu da su mnogi radnici pre 100+ godina išli pešice do fabrika, ovo postaje još razumnije.

Pročitajte još na Gradnja.rs:

Multifunkcionalni centar Nivy; Foto: Wikimedia/ŽupaBA VUCBA

Plamene zore bude me iz sna, radnička jutra, peva fabrika

Njive su u vreme tranzicije postale mesto zapuštenih i napuštenih fabrika, hangara i ogromnih praznih prostora između njih. Danas je teško zamisliti da je sve ovo propalo, ali ovde su bile, redom: Fabrika kablova Kablo, skladište vojne opreme, fabrike hartije, kože, pogonskih kaiševa ali i parni mlin po kome će i glavna ulica dobiti ime Mlinske Njive – Mlynské Nivy). Sve je to postalo „redundantno“, što bi se eufemistički i savremeno reklo, i vreme je bilo da se na mestu ovog kompleksa napravi novi.

Stvar je olakšalo socijalističko planiranje, koje je 1983. godine u ovaj kvart „doselila“ glavna autobuska stanica Mlinske Njive, za kojom danas ne žale mnogi – eventualno nostalgičari i oni koji priznaju da je futurističko rešenje izbočenih slova ČSAD bilo briljantno. Nažalost, nije sačuvano.

Stanica je uklonjena 2017. godine, da bi na njenom mestu posle četiri godine nikla nova, u sklopu Multifunkcionalnog centra Nivy, a cela glavna ulica, Karadžićeva (Karadžičova, da, dobila je ime po Vuku) je temeljno preuređena na način na koji se to radi u Skandinaviji ili pak, susednoj Poljskoj.

Nova autobuska stanicu Mlynské Nivy; Foto: Wikimedia/ŽupaBA VUCBA

Skandinavska Bratislava

„Mejkover“ Bratislave je najlakše videti upravo u ovom kvartu i upravo u Karadžićevoj. Da počnemo od mesta na koje prvo dođete kada dođete u Bratislavu, na Autobusku stanicu Mlynské Nivy, koja je poznata i kao Nivy Centrum, jer se stanica nalazi u suterenu, a ostali spratovi su funkcionalni i vrlo lepo rešeni tržni centar, koji je kompanija HB Reavis podigla, kao i celu novu zonu zvanu Nove Njive u okruženju.

Zanimljivo je da je rešenje arhitekte predvidelo i ravni zeleni krov na kome se nalazi pejzažni park za šetnju posetilaca tržnog centra (i stanice). Sama stanica, odnosno peroni, imaju prizvuk veoma izraženog neobrutalizma, dok je tržni centar ipak korak ispred srpskih „kvadrova“ i ima elegantnije, zakrivljene linije.

Kula Nivy Tower bila je i najviša sa svojih 125 metara, ali ju je prestigla obližnja zgrada Eurovea Tower u obližnjem naselju na Dunavu pod imenom Eurovea City.

Na jednom od uglova Nivy Centruma nalazi se Nivy Tower, pomodno nazvan engleskim imenom – poslovna zgrada koja je i druga najviša u Slovačkoj, građena u neomodernističkom stilu. Dizajnirali su je i osmislili u saradnji Britanci i Slovaci: britanska arhitektonska firma Benoy i slovački studio Siebert + Talaš, koji su takođe radili na dizajnu i projektovanju nove Stanice Mlinske Njive.

Sve fasade zgrade su od stakla, a kako sami navode – „zapremina konstrukcije podseća na izgled oljuštenog kristala”. Bila je i najviša sa svojih 125 metara, ali ju je prestigla obližnja zgrada Eurovea Tower u obližnjem naselju na Dunavu pod imenom Eurovea City, kojim se Bratislava „spustila na Dunav“.

Nivy Tower; Foto: Wikimedia/Ondrej Bero

City Business Center je mnogo više od te jedne kule – to je kompleks od pet poslovnih zgrada – prve dve su završene 2006. i 2007, a sve je završeno 2009. godine.

No, ovo je samo početak. Cela Karadžićeva ulica je doživela preobrazbu, i danas su tu poslovne zgrade kao što je VÚB centrala, sedište VÚB Banke (deo Intesa Sanpaolo), zgrada visoka 88 metara, 24-spratna cilindrična kula eliptičnog preseka, koju ukrašavaju mermer, brazilski granit i zeleni oniks, a koja je, istovremeno, u rano tranziciono doba, najavila put kojim će se kretati Bratislava. Oslonjena je na stubove i rešenje je i danas prilično sveže.

Takođe, posle ove „prve laste koja je činila proleće“, nikla je i druga kula, CBC kula, odnosno City Business Center. CBC ne čini samo ova jedna „kula sestra“ (ako usvojimo ovu nomenklaturu, zbog slične visine, moramo reći da je ova druga bliznakinja definitivno „od drugog oca“ – jer ima oštre linije, sasvim suprotno VÚB centrali). City Business Center je mnogo više od te jedne kule – to je kompleks od pet poslovnih zgrada – prve dve su završene 2006. i 2007. godine, a sve je završeno 2009. godine, a i ovde je prste upetljala kompanija HB Reavis.

Danas je to „the hottest thing in town“, kada se razmišlja o kancelarijskom prostoru. Iako ima ravne linije, arhitekta se poigrao izbočinama i bojama, teksturama i nastavcima zgrada tako da kompleks nije monoton.

City Business Centar 1; Foto: Wikipedia (Wizzard)

Twin City i Nove Njive

Na sve ovo se naslanja kompleks istog investitora HB Reavis, i gotovo istih projektanata (zašto menjati dobitni tim?) Siebert + Talaš / CEPM / John Robertson Architects – pod nazivom Twin City Tower, koji pogađate, dodaje u celu priču još jednu kulu, ali ova zgrada je mnogo više od toga. Naime, Twin City je – verovali ili ne – po nekima, najveći projekat urbane regeneracije u istočnoj Evropi – i započeo je baš ovom zgradom 2011. godine.

Zgrada kule, i obližnje zgrade koje imaju elegantne fasade od tamnocrvene opeke, označile su početak stvaranja novog kvarta Nove Njive, i to doslovno na samom obodu Starog grada i nedaleko od obale Dunava. Nije ni čudo što se poslovni ljudi otimaju za kancelariju na ovom mestu, jer su saobraćajne veze idealne, a sam kompleks sadrži i niz tržnih centara i stambenih jedinica.

I tu je počelo naseljavanje Novih Njiva, a kvart se doslovno svakog dana dograđuje novim, ponekad više, ponekad manje maštovitim zgradama, ali definitivno je ovo najdinamičnije mesto u gradu, gde je nova zgrada iz 2023. godine, pod nazivom Apollo Nivy, rad Siebert + Talaš i Make architects dobila nagradu BIG SEE Architecture Award 2024, a njene elegantne srebrne linije pojašnjavaju i zašto se to desilo.

Twin City Tower; Foto: Matej Fabianek

I korak dalje ka reci…

Znamo da često spominjemo Beograd na vodi, ali nije Beograd na vodi sam po sebi loša ideja, koliko je realizacija upitna – tokovi novca, arhitektonska nemaštovitost i upitni kvalitet radova na basnoslovno precenjenim objektima (što u svetlu pada nadstrešnice u Novom Sadu postaje sve bitnija stavka).

I Bratislava se legitimno spustila na reku, i u ekstenziji Novih Njiva nalazi se kvart Eurovea City, koji zajedno sa Novim Njivama, stvara alternativni, poslovni centar grada, čineći tako Bratislavu gradom sa tri istorijska centra – Tvrđavom i Gornjim gradom, istorijskim centrom „Podgrađem“ i novim, modernim sedištem biznisa od Mlinskih Njiva do Dunava.

Galleria Eurovea; Foto: Wikimedia/Valerij Ded

Tu je i Galleria Eurovea, koja, naravno, predstavlja tržni centar, ali projektovan uz više mašte arhitekata A1 Respect Architecture (u odnosu na onu u Beogradu na vodi).

Elem, Eurovea Tower, završenu 2023. osmislio je biro GFI Architektúra + Dizajn, a zgrada je stambena i ima najlepši pogled na Dunav. Tu je i Galleria Eurovea, koja, naravno, predstavlja tržni centar, ali projektovan uz više mašte arhitekata A1 Respect Architecture (u odnosu na onu u Beogradu na vodi), uz pridruženu plazu i Štefanikov kej, što je sve rezultovalo nominacijom za EU Mies nagradu 2011. godine.

Tu su i Panorama City Towers (rad španskog arhitekte Rikarda Bofilja), nova zgrada Slovačkog narodnog pozorišta i ostale zgrade. I tu nije kraj, jer je holandski biro KCAP dobio nove zadatke krajem prošle godine, i gradiće se nove kule.

Eurovea Tower; Foto: Wikimedia/Palcjatko

Da li će im nešto pasti na glavu zbog nesolidne gradnje? Nadamo se da neće. Prosto, lep je osećaj videti da nešto raste… organski.

Da li se Bratislava uspešno „re-osmislila“ na njivama industrijske zone zvanim Nove Njive? Jeste. Da li je uspešno „sišla na reku“? Jeste.

Da li će im nešto pasti na glavu zbog nesolidne gradnje? Nadamo se da neće. Prosto, lep je osećaj videti da nešto raste… organski. Kao Bratislava.

Izabrali smo za vas...

Postani deo Gradnja zajednice

Najnovije vesti s našeg portala svakog petka u vašem sandučetu.

Srodni tekstovi

7 komentara

  1. Mitar

    Jednom je neko napisao komentar kako je ovo jedan kroz jedan kao Beograd na vodi, valjda time hteti dodati na legitimitetu ovog našeg nesretnog projekta. Sad kada vidim ove fotke i uporedim ova dva projekta, gotovo da ne vidim razliku. Bukvalno nisam siguran da li se radi o Beogradu ili Bratislavi! Sve je isto, sto posto.

    1. Милош

      Ништа није исто, у Братислави су уз реку лоцирани нижи објекти, има мање солитера који су на већем размаку један од другог, а неки од њих су чак и архитектонски занимљиви, за разлику од зградурина у Београду на води.
      Погледајте само колико зеленила има уз шеталиште поред Дунава у Братислави. То се зове променада, а не она стаза код нас, која се на једном месту сужава на 1.5м ширине…..

    2. Zikica Milosevic

      Upravo tako kako je Milos rekao – ima mnogo vise zelenih i opstih prostora u Bratislavi i arhitektura je zanimljivija. Nije Beograd na vodi losa ideja, odlicna je, jos 1995. je Covic pricao o njemu, samo su razlicite vizije sta uraditi sa tim prostorom. Nazalost, dobili su samo stambene prostore, malko kutlrunog sadrzaja, a i ono sto je predvidjeno (Z. stanica kao muzej) nikako da se realizuje. A u Bratislavi imate te male skverove, novo SND i slicno…

  2. Петар

    Како је Жикица фино прескочио део где су срушили подграђе, још комунисти, за пробијање моста у сам центар, друго рушење подграђа, пре 2 године, ради изградње „Братиславе на води“, и шта су све морали да раде да би сачували тврђаву од пуцања и евентуалног пада и као шлаг на торту, није споменуто како су баш 300м источно од Њива, правили модерну пословну зграду, где су, по завршетку, укапирали да је статика лоша, па су пробали то да среде, да би је на крају рушили и градили нову. При том, зграда није нека мала петоспратница. Наравно да је и било протеста против рушења кућа испод тврђаве, неуспелих. Није у Братислави тако бајно, гурају се инвеститори свугде. Чак се и продаје прича како треба на Беч да се угледа, у смислу колико људи може да живи на мало простора… И треба напоменути да град има јако велике гужве у шпицу и да проблем праве сви који живе око Братиславе, а раде у њој. По неким проценама 300 000 људи мигрира, због посла. Неки на недељном нивоу, неки на дневном. Углавном, недељом може да се вози 120 по булеварима, колико никог нема. Све у свему, бољи град за живот, од било ког у Србији, са страшно добрим градским превозом. Иначе, долазим из Новог Сада.

    1. Zikica Milosevic

      Hvala na informaciji o Podgradju i ostalim informacijama, nisam namerno preskocio, prosto nisam znao. Ali, ima i tamo dosta loseg, ocigledno. Cilj nije nekriticko hvaljenje bilo koga, vec ukazivanje kako moze bolje, ali i oni ocigledno imaju svoje demone. Slazem se da je bolji od bilo kog grada u Srbij

    2. Yrraf

      Meni je i ovo njihovo i ovo naše apsolutno užasno i nikada mi neće biti jasno ta potreba da se ista loša arhitektura i loša politika širenja grada koju ovde kritikujemo hvali ako je na zapadu. I Beograd i Bratislava na vodi su produkt besmislenog globalnog kapitalističkog sistema. Da i jedno i drugo su dobre ideje silaska grada na reku i revitalizaciju devastirane industrijske zone, ali su oba slučaja očajno izvedeni. Gustina je jeziva, visina je jeziva, ekstremno je džentrifikovano, urbanizam je užasan a evo koliko vidimo i tamo su padale zgrade i to ne one građene 60-ih. Zašto imate potrebu da hvalite nešto što ovde kudite? Uopšte mi nije jasno.

Ostavite odgovor

Obavezna polja *