Kule Kaktus Towers u Kopenhagenu; Foto: Rasmus Hjortshøj
Arhitektura

Kaktusi koji ne bodu oči: Ovo je najbolja višespratnica u Evropi za 2024. godinu

Stanovi su poređani kao zrnca kukuruza oko šapurike, dok su terase zaokrenute tako da podsećaju na šiljke kaktusa.

Evropi u poslednje vreme ne manjka nebodera, pa se tako ni čuveno američko pitanje „zašto u evropskim gradovima ne grade nebodere?” više ne može posmatrati sa ozbiljnim izrazom lica.

Istina je da smo u nekoliko prethodnih putopisnih prikaza ustvrdili da je velika većina njih u sada modernom neomodernističkom stilu, ali Skandinavci su uvek spremni da kroče korak dalje. Tako je zgrada The Kaktus Towers postigla da bude proglašena za Najbolju višespratnicu u Evropi za 2024. na godišnjoj konferenciji Saveta za visoke zgrade i urbani habitat (CTBUH).

Ako smo u Minsku ili Čikagu imali zgrade u obliku klipova kukuruza, što je i logično, jer se u Belorusiji i Ilinoju kukuruz gaji naveliko, nije baš najjasnije kakve veze sa poljoprivredom i biljnim svetom Danske imaju kaktusi, pa se iz te nejasnoće naslućuje da arhitektonski studio Bjarke Ingels Group ili BIG nije imao nikakvu drugu želju osim želje za spajanjem originalnosti i funkcionalnosti. Ali, Kaktus-kule su deo većeg arhitektonskog kompleksa sa dužom istorijom.

Pročitajte još na Gradnja.rs:

Kule su završene u 2024. godini; Foto: Rasmus Hjortshøj

Kaktus od 80 metara

Sredinom prošle decenije, Kopenhagen je rešio da džentrifikuje još jednu svoju oblast, između vodene površine i železničke stanice Dybbølsbro, pa je 2017. BIG otkrio svoja idejna rešenja za projekat u samom centru Kopenhagena.

Projekat je sadržao gradsku IKEA prodavnicu, cenovno pristupačan hotel (za međunarodne putnike, avanturiste i mlađe ljude), ali i stambene zgrade povezane zelenim površinama.

Kao značajan deo projekta, BIG je projektovao dve visoke stambene kule poznate kao „Kaktus-kule“, koje su povezane izdignutim javnim parkom koji ih povezuje. Viša kula je visoka 80 metara a sve se završilo ovih nedelja, tokom 2024.

Foto: Rasmus Hjortshøj
Foto: Rasmus Hjortshøj
Foto: Rasmus Hjortshøj
Foto: Rasmus Hjortshøj

Kule se nalaze na jednom od najlepših mesta u gradu, sa prekrasnim pogledom na Vesterbro, centralni Kopenhagen i obalu.

Stambene kule imaju 495 „soba za mlade“ (tako su ih sami projektanti nazvali, mi bismo to možda preciznije opisali kao garsonjere), zapravo stanova za iznajmljivanje (ne prodaju se!), poređanih kao zrnca kukuruza oko heksagonalnog jezgra, koje podseća na crvenu sredinu klipa kukuruza (verovatno pojam u našem jeziku koji ima najviše varijanti: čokov, šapurika, oklasina, čokanj itd. do beskraja).

Kule se nalaze na jednom od najlepših mesta u gradu, sa prekrasnim pogledom na Vesterbro, centralni Kopenhagen i obalu. Mnogi ih vide kao namerni prkos konvencijama tradicionalne arhitekture.

Foto: Rasmus Hjortshøj
Foto: Rasmus Hjortshøj
Foto: Rasmus Hjortshøj
Foto: Rasmus Hjortshøj

Šiljci kaktusa

Pa ipak, ne mogu se izbeći apsolutno opravdana poređenja sa čikaškim Marina Cityjem, ali uz dozu ekstravangancije i „drskosti” koja opravdava reciklažu ideje u novom ruhu.

Naime, zaista zgrade izgledaju kao da ćete se „nabosti” na njih i samim gledanjem. Drugo, zaokret svakog sprata (koji čini „šiljke” kaktusa) je projektovan da ponudi panoramske tačke gledišta za svaku stambenu jedinicu, ali takođe demonstrira i neuobičajenu kreativnu ekonomičnu metodu izgradnje koja maksimizira neto površinu stambene jedinice.

Takođe, svaka stambena jedinica ima posebno dizajnirane enterijere u stilu skandinavskog minimalizma, uz puno prirodne svetlosti, a terase, zbog ovih „zaokreta” šiljaka kaktusa, imaju i svoju privatnost.

Detalj iz enterijera neposredno pred završetak izgradnje; Foto: Rasmus Hjortshøj

Osim što imaju prepoznatljivu zgradu za „skajlajn” Kopenhagena, dobijen je i najbolji odnos bruto i neto površine zgrade.

Zajedničke prostorije su takođe u skandinavskom stilu – prostrane, i na više nivoa, sa zelenim krovom i prostorima za roštiljanje i žurke, kao i kuhinje za pravljenje bilo kakvih sedeljki sa hranom, a tu su i soba za pranje veša, kafić unutar zgrade, kao i dve teretane, otvorena i zatvorena.

Prizemni deo zgrade se spaja na ulaz/izlaz Železničke stanice Dybbølsbro, tako da je ovo idealno mesto i za one koji puno putuju.

U BIG-u kažu da su ovim dizajnom „ubili dve muve jednim udarcem”, i da osim što imaju prepoznatljivu zgradu za „skajlajn” Kopenhagena, koja će biti na svakoj Instagram-objavi influensera i onih koji se tako osećaju, dobijen i najbolji odnos bruto i neto površine zgrade, kao i da su smanjeni troškovi gradnje.

Ideja im je da se formira „co-living community”, ili zajednica za suživot, kako bismo to mogli prevesti – što je opet jedna nordijska egalitarna ideja.

Kafić unutar objekta; Foto: CTBUH

Od početka prebukirani

„Oduševljeni smo što su Kaktus-kule nagrađene ovom prestižnom arhitektonskom nagradom. Osim svog arhitektonskog izraza koji redefiniše horizont Kopenhagena, kule demonstriraju koncept modernog društvenog života koji izlazi u susret potrebama današnjice i sutrašnjice.

Od početka smo u potpunosti ‘popunjeni’ sa rentiranjem, što je istinito svedočanstvo da potražnja za ovom imovinom privlači“, rekao je tim povodom Morten Gustafson, generalni direktor Catella Investment Managementa Danmark, kompanije koja je bila smeli investitor/naručilac ovakvog projekta.

A Srbiji želimo više ovakvih investitora… sa vizijom.

Još od istog autora:

Postani deo Gradnja zajednice

Najnovije vesti s našeg portala svakog petka u vašem sandučetu.

Srodni tekstovi

5 komentara

  1. DejanBG88

    Meni ovo deluje nekako siromašno, bezvezno. Zgrada kao zgrada jeste lepa, ali mi enterijer izgleda kao socijalni stanovi. Pogledajte tu jeftinoću u enterijeru, pogledajte ružnu stolariju (verovatno). Ove terase bi trebale da budu u nekakvom fensi elegantnom maniru, a ono pod bez dekinga, gvozdena ograda.

    Sve u svemu meni ovo spolja deluje zaninljivo, ali enterijer i oprema stanova kao da su socijalni stanovi.

    1. Zikica Milosevic

      Meni je dugo vremena trebalo da shvatim da se u beogradskom slengu reč „socijalno“ koristi (evo sad je to popularisao i gradonačelnik u formi soc, a i posebno sam nekoliko puta čuo „socijala“) ne u značenju u kojem mi koristimo – „društveno“, „opštedruštveno“, već kao nešto loše i sirotinjsko. Tako da shvatam da je ovo za Vas loše i da su „socijalni stanovi“ neki koje dobijete kao socijalnu (društvenu) pomoć. E sad, mislim da je u pitanju stvar ukusa. Ovo je apsolutno u skladu sa skandinavskim i danskim dizajnom, dovoljno je otići u Jysk pa videti da je sve u toj boji. A mislim da su namerno uradili te garsonjere tako da budu i pristupačnije mladim ljudima da ih mogu iznajmiti. Zato su puni. Mislim da zgrada sve u svemu nije ni imala nameru biti fensi, već bukvalno socijalno odgovorna uz mali ali konstantan prihod koji će s godinama povratiti investiciju i višestruko je premašiti. Opet, ne kažem da bih ja ovako uredio svoj stan, ali to su stanovi za mlade parove, studente, samce koji počinju karijeru i slično.

    2. Ana

      Jasno je da niste upoznati sa skandinavskim principima dizajna. Znate, postoje ljudi koji koliko god novca imali nikad neće primeniti po Vama „fensi elegantna“ a po njima kič rešenja. Ova zgrada ni svojom arhitekturom nikako ne sugeriše da je tako nešto u enterijeru.

      1. Zikica Milosevic

        Pošto tako iznebuha i grubo sudite o čemu sam ja upoznat, evo, ni vi očigledno niste upoznati s danskim duhom. Sa trećom rečenicom se slažem, ali tim zanimljivije rešenje.

  2. Ana

    Bilo bi dobro da smo opise iz teksta mogli da vidimo i kroz osnove.

Ostavite odgovor

Obavezna polja *