Zagrebački Zonar osvojio najprestižnije arhitektonsko priznanje u Hrvatskoj za 2023. godinu
StudioUP je stari hotel probudio iz letargije i dramatično transformisao u novi, vibrantni gradski reper sa bazenom na krovu što je žiri prepoznao i ovenčao ih nagradom.
Uvek je interesantno pogledati šta se radi u komšiluku, a kada još imamo presek valorizovan od strane struke onda je to još zanimljivije. Ovog puta sagledamo pregled hrvatske arhitektonske produkcije u prethodnoj godini kroz nagradu Udruženja hrvatskih arhitekata (UHA) koja je dodeljena juče, 5. juna u prostorima robne kuće NAMA u Ilici.
Devetočlani stručni žiri doneo je odluku da Nagradu „Viktor Kovačić“ za najuspešnije ostvarenje u svim područjima arhitektonskog stvaralaštva dobije hotel Zonar Zagreb, čiji je autor proslavljeni Studio Up kojeg znamo i po hotelima Amarin u Rovinju i Vitar na Braču.
Pročitajte još na Gradnja.rs:
Hotel Zonar Zagreb – Lea Pelivan i Toma Plejić (Studio Up)
Aktiviranje krova nakon 50 godina, s javno dostupnim bazenom i terasom, jasan je iskaz autorskog stava o nužno aktivnoj ulozi hotela u životu grada.
Hotel Panorama, izvorno Omladinski hotel Sport arhitekte Slavka Jelineka, od 1968. godine dominira dinamičnim zagrebačkim kvartom Trešnjevka.
„Menjan i dograđivan u više navrata, u svojoj recentnoj reinkarnaciji kao hotel Zonar Zagreb probuđen je iz letargije i dramatično transformisan u novi, vibrantni gradski reper“, navodi član žirija Mikelić.
Arhitekta ističe i ponovno aktiviranje krova nakon 50 godina, s javno dostupnim bazenom i terasom, što predstavlja „nesebičan doprinos gradu i građanima te jasan iskaz autorskog stava o nužno aktivnoj ulozi hotela u životu grada“.
„I upravo ta optimistična ambicija ove ostvarene utopije ohrabruje i svedoči da arhitektura uprkos svim ograničenjima i unutar turističke sfere može (i mora) ispunjavati svoju društvenu i gradotvornu ulogu“ – zaključio je Mikelić.
Kuća Nodi – Nikola Fabijanić i Jure Glasinović
Prostorno, taktilno i ambijentalno bogatstvo ove male kuće stoji nasuprot svim tržišnim postulatima stanogradnje.
Projekat kuće Nodi u Ivanić-Gradu, varošici uz reku Lonju u Zagrebačkoj županiji, osvojio je Nagradu „Drago Galić“ za najuspešnije ostvarenje na području stambene arhitekture. U pitanju je projekat dogradnje uz prizemni objekat, nastale zbog potrebe za dodatnim stambenim prostorom jedne porodice.
„Umnožavanjem preseka stvara se iluzija da kući nema kraja; pred nama se rastvara dom koji ne umanjuje svojeg stanara“ – kaže u obrazloženju žirija arhitektkinja Ana Boljar, te dodaje:
„Prostorno, taktilno i ambijentalno bogatstvo ove male kuće stoji nasuprot svim tržišnim postulatima stanogradnje, kao podsetnik da se kvalitet arhitekture stanovanja ne iskazuje brojkom izgrađenih kvadrata ili utrošenih sredstava te da može i treba (ponovno) biti dostupna svima„.
Vinogradarska zbirka Pitve – Vanja Ilić
Zbirka u selu Pitve na Hvaru smeštena je u obnovljenoj zgradi nekadašnje škole podignute početkom dvadesetog veka.
Projekat vinogradarske zbirke muzeja opštine Jelsa u selu Pitve na Hvaru, osvojio je Nagradu „Bernardo Bernardi“ za najuspešnije ostvarenje na području oblikovanja i unutrašnjeg uređenja.
smeštena u obnovljenoj zgradi nekadašnje škole podignute početkom 20. veka, otvorila je svoja vrata posetiocima početkom 2023. godine, preuzimajući višestruku ulogu: stalne postavke zbirke, izložbenog prostora, prostora za prezentaciju vina i enološku edukaciju, te društvenog prostora za lokalnu zajednicu, a sve to u sklopu strogo postavljenih konzervatorskih zahteva.
„Tako slojevit program mogao se bez napora pretočiti u kuću samo projektom koji podržava varijabilnost prostora u vremenu njegovim naizmeničnim kodiranjem i dekodiranjem. Stalna izložbena postavka i propratne namene organizuju se unutar postojećeg volumena putem unesenog posve savremenog i nezavisnog prostornog elementa u obzirnom dijalogu sa zatečenim omotačem, koji dodiruje tek na mestu gde je to potrebno da je dodatno učvrsti“ – istakla je u obrazloženju arhitektkinja Ana Šverko.
Knjiga „Arhitekt Milovan Kovačević“ – Dubravka Kisić
Knjiga je doprinos portretu epohe i istoriografiji discipline koja čini temelj za razumevanje savremene arhitekture i odnos prema baštinjenom prostoru.
Monografija posvećena arhitekti Milovanu Kovačeviću (1905–1946.) mnogo je više od višegodišnjeg istraživanja opusa arhitekte čiji je privatni fond pohranjen u Hrvatskom muzeju arhitekture HAZU, nego je, kako piše jedna od recenzentkinja knjige, dr. sc. Snješka Knežević: „…osobita vrednost rukopisa što autorka podjednaku važnost pridaje prikazu konteksta u kojem se Kovačević javlja, školuje, formira i stiče svoj identitet – ljudski i etički, profesionalni i svetonazorski…“ – kaže u obrazloženju Ana Šverko.
Autorka Dubravka Kisić dobila je za ovu knjigu Nagradu „Neven Šegvić“ za publicistički, kritički i teorijski rad na području arhitekture.
Nagrada za životno delo: Đuro Mirković
Njegovo delo moglo bi ponuditi mnogo uverljivije odgovore na stambene i ekološke krize današnjice od onih s kojima trenutačno raspolažemo.
Kako se navodi u obrazloženju žirija za dodelu nagrade UHA za životno delo, arhitektura Đure Mirkovića (Split, 1937) obeležena je istraživanjem odnosa graditeljske tehnologije i arhitektonskog oblikovanja.
„Promišljanje društvene uloge arhitekture u okvirima pažljivog planiranja prostora, te masovne proizvodnje i predaje znanja, najsnažniji je trag ostavilo u razvoju zgrada kolektivnog stanovanja i društvenog standarda projektovanih i izvedenih u montažnim sistemima panelne prefabrikacije i kliznih, velikoformatnih i prostornih oplata – istakao je žiri.
